Kako prepoznati signale koje nam tijelo šalje za stres

Kako prepoznati signale koje nam tijelo šalje za stres

Zdrava prehrana i sport 0 Comment

Stres je prirodna reakcija organizma na zahtjeve, promjene i situacije koje doživljavamo kao zahtjevne ili prijeteće. Može se pojaviti zbog poslovnih obaveza, obiteljskih odnosa, financijskih poteškoća, važnih životnih odluka ili niza manjih problema koji se postupno nakupljaju. U kratkotrajnim situacijama stres može povećati budnost i pomoći nam da reagiramo na izazov, no dugotrajna izloženost opterećenju može otežati svakodnevno funkcioniranje. 

Pritom se ne manifestira kod svih ljudi jednako. Prepoznavanje simptoma važno je jer nam omogućuje da ranije uočimo preopterećenost i prilagodimo svoje navike prije nego što stres počne ozbiljnije utjecati na kvalitetu života.

Tjelesni simptomi stresa

Kada organizam procijeni da se nalazi pod pritiskom, aktiviraju se mehanizmi koji pripremaju tijelo na reakciju i na stres. Srčani ritam može se ubrzati, mišići postati napeti, a disanje pliće i brže. Kod nekih ljudi javljaju se glavobolje, znojenje, drhtanje, probavne smetnje ili osjećaj pritiska u prsima što su samo neki simptomi stresa. 

Stres fizički znakovi
Najčešće prijavljivani fizički znakovi stresa su glavobolje, napetost ili bol u mišićima, umor i bol u prsima. U anketi oko 40% odraslih s visokom razinom stresa prijavilo je umor, a 39% glavobolje samo u proteklom mjesecu.

Dugotrajan stres može biti povezan i s umorom te poteškoćama sa spavanjem. Ipak, takvi simptomi  nisu specifični samo za stres. Ako su ovakvi simptomi stresa izraženi, ponavljaju se ili se pojavljuju bez jasnog razloga, važno je potražiti liječničku procjenu kako se ne bi zanemarilo drugo zdravstveno stanje.

Emocionalne i mentalne promjene

Stres ne utječe samo na tijelo nego i na način razmišljanja, osjećanja i donošenja odluka. Osoba može postati razdražljiva, zabrinuta ili osjetljivija na situacije koje joj inače ne bi predstavljale veći problem. Česti su:

  • Osjećaj preopterećenosti
  • Teškoće s koncentracijom
  • Zaboravljivost 
  • Dojam da se obaveze ne mogu držati pod kontrolom

Kod nekih se ljudi smanjuje motivacija, dok drugi pokušavaju sve zadatke obaviti odjednom, bez dovoljno odmora. 

Ako takve promjene traju dulje vrijeme, mogu narušiti odnose s drugima i otežati izvršavanje svakodnevnih obaveza. Zato je korisno primijetiti ne samo što osjećamo nego i kako se naše ponašanje mijenja u razdobljima pojačanog pritiska.

Kako ublažiti stres u svakodnevnom životu

Prvi korak u upravljanju stresom jest prepoznati situacije koje ga najčešće izazivaju i procijeniti koje je moguće promijeniti. Planiranje obaveza, postavljanje realnih prioriteta i pravljenje kratkih pauza mogu smanjiti osjećaj preopterećenosti. Redovito kretanje, uravnotežena prehrana i dovoljno sna također podupiru sposobnost organizma da se nosi sa zahtjevima. 

Kako upravljati stresom i bolje ga razumjeti | Dr. Elissa Epel i dr. Andrew Huberman

Razgovor s bliskom osobom može pomoći u sagledavanju problema, dok tehnike sporog disanja i opuštanja nekima olakšavaju trenutnu napetost. Ako stres dugotrajno ometa spavanje, posao ili odnose, razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći u pronalaženju učinkovitijih načina suočavanja.

Postovi iz iste kategorije:

Search

Back to Top